Hang tight while we fetch the video data and transcripts. This only takes a moment.
Connecting to YouTube player…
Fetching transcript data…
We’ll display the transcript, summary, and all view options as soon as everything loads.
Next steps
Loading transcript tools…
Fall Of Empires: Rome vs USA (Hidden Secrets Of Money Ep 9) | GoldSilver | YouTubeToText
YouTube Transcript: Fall Of Empires: Rome vs USA (Hidden Secrets Of Money Ep 9)
Skip watching entire videos - get the full transcript, search for keywords, and copy with one click.
Share:
Video Transcript
Video Summary
Summary
Core Theme
The current global economic situation mirrors historical patterns, particularly those of ancient Rome, driven by recurring cycles of monetary debasement, excessive government spending, and interventionist policies that ultimately lead to economic instability and societal decline.
Key Points
Mind Map
Click to expand
Click to explore the full interactive mind map • Zoom, pan, and navigate
Trenutno svjetska ekonomija stoji na rubu provalije, međutim bi li se iznenadili kada biste saznali kako današnji događaji nisu ništa novo?
Dajte mi nekoliko narednih minuta i pokazati ću vam kako postoje
ciklusi u povijesti koji ne samo da dopuštaju pogled u budućnost nego omogućuju pripremu za vrlo predvidljive ishode.
Otkriti ćemo kako su ogromna financijska
vrtloženja, inflacija, gubitak osobnih sloboda i
vlast van kontrole; čimbenici na koje smo bili upozoravani stoljećima i koji su izravna
posljedica samog monetarnog sustava. Činjenica je da većina svjetske povijesti određena monetarnom povijesti.
Koje bi nam lekcije povijesti mogle pomoći u prolaženju kroz savršenu ekonomsku oluju koja nas očekuje?
Umanjivanje valute zbog plaćanja javnih radova i ratovanje je uzorak koji se ponavlja
kroz povijest i uvijek ružno završava. U ovoj dvostrukoj epizodi
pokazati ćemo na vremenskoj liniji sličnosti između antičkog Rima i Sjedinjenih Država danas.
Slično kao i SAD, Rim je krenuo kao republika nakon što su
opovrgnuli monarhiju. Zato počnimo s njihovom ranom ekonomijom oko 500 godina prije Krista.
U ranim danima Rimske Republike u prvih
178 godina nema dokaza velike inflacije
Uglavnom su koristili zlatne i srebrne kovanice dok su mali apoeni valute bili izrađeni od bakra i bronce
Tada je Hanibal od Kartage
počeo napadati Rim u drugom Punskom ratu i kako bi financirali ovaj rat
počeli su s trošenjem deficita tako što su porezima skupljene kovanice otopili te im
dodali jeftine, osnovne metale, kao što je to bakar, kako bi mogli iskovati više kovanica. To je uzorkovalo veliku inflaciju i
ta inflacija je bila jedan od faktora koji je pretvorio Rimsku Republiku u diktaturu Rimskog Carstva.
Većina Rimskog zlata i srebra je bila pohranjena u trezorima u podu riznice
koja je bila poznata i kao Saturnov hram. Ako posjetite Rim, otiđite na forum u centru grada
gdje još uvijek možete vidjeti ruševine hrama koje stoje danas.
Postoji nešto što je meni bilo jako zanimljivo
Riznica SADa u Washingtonu ima gotovo identičan dizajn.
Počnimo sada popunjavati vremensku liniju događajima kako bi mogli pratiti najveće sličnosti između Rima i SADa.
Upravo smo naučili kako je u ranim danima Rimska Republika uživala dugačak period bez praktično ikakve inflacije
zato jer su koristili pouzdan novac, čisto zlato i srebro.
Zanimljivo je da su i SAD krenule na sličan način. Od kasnih 1700tih do ranih
1900tih cijene su bile vrlo stabilne.
Zahvaljujući zakonima koji su zahtijevali upotrebu zlata i srebra kao novca ljudi nisu bili opljačkani inflacijom.
Ali u oba slučaja obezvređivanje novca zbog ratovanja i javnih radova dovelo je do ekonomskog kaosa
Recite nam o paralelama između onoga što se događalo u Rimu
i onoga što se događa u Sjedinjenim Državama danas?
Pa, to su očito dva jako različita društva, ali ima širokih paralela. Rim je bio republika.
Imali su dvije osobe svake godine koji su bili vladari, konzuli.
Uvijek su ih mijenjali zato jer su Rimljani bili zabrinuti. Prije toga imali su jako nepopularnu monarhiju
koju su opovrgnuli i zako nisu htjeli da itko stekne previše moći.
Što je uništilo Rim? Nije to iznenađenje:
pretjerano oporezivanje te
obezvrjeđivanje novca.
Kada pogledate kovanice počelo je tako da je korištena točna mjera bakra za Cistercijanac odnosno srebra za dinar.
Dok je već bilo gotovo, kovanice nisu više
vrijedile, s možda malo srebra kako bi ispravno izgledale. Što je isto što radimo i sada,
ovi uzorci se ponavljaju.
Uvijek se ponavljaju.
Rimljani su bili prva kultura koja je shvatila da valuta održava svoju vrijednost zbog svoje raritetnosti.
Julius Paulus je rekao "ovaj službeno proglašen aparat"
"kruži i održava svoju kupovnu moć ne toliko zbog svojeg sadržaja koliko zbog svoje količine"
Bez obzira, Rimljani nisu nikada prestali izdavati valutu, kao i SAD danas i antički Grci prije njih,
ali u svojoj utrci za obezvrijeđenjem Rimaljani su izmislili vlastite doskočice.
Prva takva doskočica je bilo obrezivanje kovanica,
kada god bi Rimljanin ušao u državnu zgradu, jednostavno bi odrezali rubove njegovih zlatnih i srebrnih kovanica.
Spremili be sve te odreske, rastopili ih te iskovali više kovanica čime su povećali količinu valute u optjecaju.
Kada niti to više nije bilo dovoljno, razvili su umjestnost
revalorizacije gdje jednostavno na novčiću otisneš novu vrijednost.
Imaš jedan pa sto.
Jako jednostavno.
Odmicanjem od
vrijednih metala prema
nečem manjem od vrijednih metala, Rimsko Carstvo je obrezivalo kovanice.
To je bilo obezvređivanje valute. Nije bilo papirnate valute, ali bilo je to obezvređivanje valute. U SAD
postoji zanimljiv fenomen gdje se ne obrezuju kovanice
ali kada odete u supermarket otkrijete kako se porcija proizvoda na prodaji u supermarketu smanjuje, znate
kako porcija raznih potrošačkih proizvoda postaje sve manja i manja, ali cijena ostaje ista.
Tako da je ovo jako slično starom rimskom triku od prije 2000 godina.
Ovo je još jedan oblik obezvrijeđenja valute, ali je sakriven iza kartona, marketinga i maštovite prezentacije.
Ali se narodu bez obzira na to obezvređuje valuta.
Zašto bi vas ovo trebalo brinuti? Kvaliteta društva je izravno proporcionalna kvaliteti korištenog novca.
Stabilan novac vodi k stabilnim cijenama što vodi k stabilnom društvu.
Dok, s druge strane, obezvređivanje valute vodi prema padu carstava.
Glavni razlog obezvređivanja valute Rima je bila potreba za pokrivanjem troškova stalno širećeg carstva i beskrajno ratovanje.
Udio vrijednih metala u kovanicama padao je sve dok više nije bilo
poveznice sa čistim zlatom i srebrom koja im je prethodno omogućila stabilnu ekonomiju.
Preskočimo na danas i vidomo isti uzorak.
Sve do izbijanja Prvog svjetskog rata, Sjedinjenje Države imale su visok udio vrijednih metala u svojim kovanicama i
rizničke bilješke bile su osigurane zlatom u omjeru jedan na jedan.
Od toga trenutka SAD su obezvređivale svoju valutu sve više i više
kako bi pokrivali troškove Drugog svjetskog rata, Korejskog rata i potom Vijetnamskog rata sve dok
poveznica između zlata i USD dolara nije potpuno presječena.
Za one kojima je ovo nova serija, podsjetimo se
ključnog događaja koje se prošuljao ispod radara modernih povjesničara kao ništa više nego napomena
iako će imati posljedice za nadolazeće generacije. Bio je to akt globalnog obezvrijeđenja valute od strane
čovjeka koji je htio biti car, koji bi osramotio svakog Rimskog vladara.
Većina ljudi misli kako su kriminalne aktivnosti Predsjednika Nixona ograničene na
prisluškivanje i špijuniranje konkurencije, ali njegov najveći zločin zbio se 15og kolovoza
1971 kada je presjekao zadnju poveznicu između dolara i zlata time što je okončao dogovor sklopljen u Bretton Woodsu.
"Uputio sam sekretara Connelyia da obustavi, privremeno, konvertibilnost dolara u zlato ili druga pričuvna sredstva"
"osim u količinama i pod uvjetima za koje je utvrđeno da su u interesu monetarne stabilnosti i u najboljem interesu Sjedinjenih Država."
Dogovor iz Bretton Woodsa povezao je sve svjetske valute s zlatom preko USD dolara ali umjesto da su pohitali i objesili tipa
kada je skinuo svijet s zlata, svijet je samo zjevnuo i
prihvatio kako smo od tada na FIAT sustavu valute, kako smo od tada u beskrajno
širećem sustavu, kako više nismo imali novac već valutu.
Novac bi trebao imati fiksnu vrijednost. To je kao
5280 stopa u milji ili
12 inča u stopi. Naveo sam primjer,
zamislite da pokušavate sagraditi kuću od 2500 kvadratinih stopa ako bi se stopa mijenjala svakog dana
Bila bi 12 inča jedan dan, 10 idući, 20 dan kasnije; bilo bi to jako teško ako bi se stalno mijenjalo.
Ili sat
60 minuta u satu, zamislite kada bi se to mijenjalo.
Tako da je 60 minuta u satu jedan da, idući 30 a onaj poslije 90.
Imali bi velikih problema samo da shvatite koliko ste sati radili. Pečete tortu,
volim ovaj primjer,
i kaže da treba peći tijesto 45 minuta a onda trebate shvatiti jesu li te minute prilagođene za inflaciju?
Je li to kalifornijska minuta ili nevadska minuta. Sve to beskrajno otežava stvari.
Ako imate nepromjenjivu mjeru
Kada odete u trgovinu pretpostavljate da ako kupujete 16 unci tekućine, to je 16, ne 13 ili 18.
To čini trgovinu, koja je izvor bogatstva kada ljudi trguju međusobno,
beskrajno jednostavnijom.
Jako je čudno
što smo ostvarili situaciju u kojoj se ljudi trse posuđivati pasivu.
Sigurno,
pretpostavljam, najatraktivnija
pasiva u svijetu, ili da kažemo drugačije najatraktivnija laž o slobodnoj trgovini na planetu je USD dolar.
Šalimo se na investicijskim konferencijama
kako je to najgora valuta na svijetu, osim svih ostalih. Ako ćeš trgovati lažima, bolje da to bude solventna laž.
Ono što USD dolar ima na svojoj strane je da je to najsolventnija laž na svijetu.
Ako zamislite prednost koju imamo sada, da to je
užasna stvar za uraditi, moralno, ali to što radimo je nevjerojatno.
Otisnemo laž,
san na komadu papira i pošaljemo ga u Brazil a oni nama pošalju kavu. I pošaljemo istu laž u
Njemačku i oni nam pošalju Mercedesa. I pošaljemo istu laž u Japan a oni nam pošalju liniju.
To je zapravo zgodan posao.
U biti krivo mi je na neki način zbog toga, ali jako je smiješno, na neki kozmički način.
Samo trebate shvatiti kako će nekako, nekada, na neki način doći do trenutka istine.
USD dolari su svjetska, velika valuta, to je pola od svega što radimo i
nema definiciju. Zabavljao sam se tražeći Bernankea i Greenspana da definiraju dolar i, znate,
nisu mogli. Nekada davno
to je bila težina srebra ili zlata i tako je i trebalo biti po Ustavu.
"Pa dr. McCracken, pošto nisam ekonomist, možete li mi ukratko objasniti kako mislite ustanoviti"
"koja je vrijednost dolara u odnosu na Francuski franak, primjerice?"
"Ako ne možete konvertirati taj dolar u zlato, koji standard imate? Koliko to uopće vrijedi?"
"To će biti određeno na tržištu kao što je to bilo uvelike i do sada"
"Što će to onda uraditi špekulantu zlatom? Kako će to utjecati na njega?"
"Hoće li cijena pasti ili porasti?"
"Službena cijena zlata naravno nije promijenjena"
"To nije dio ovog programa niti se o tome razmišljalo."
Pa, možda su trebali razmisliti što bi se moglo vjerojatno dogoditi zato jer bilo kome tko je izučavao povijest ishod je bio savršeno jasan.
Umjesto da pomogne ekonomiji
Nixonovi postupci su uvelike pogoršali stvari i javnost je počela puno izravnije osjećati efekte inflacije.
Štedišama je bilo teško držati glavu iznad vode osim ako su štedili u ultimativnom sredstvu pohrane vrijednosti,
zlatu i srebru.
Kao što je uvijek tako i bilo tokom povijesti
zlato je opet uzelo u obzir šireću FIAT valutu porastom cijene kako bi se pokrila dostupna količina.
Zlato je to učinilo nedavno i to
1934. kada se pojačalo obezvrijeđivanje valute SADa i zlato je revalozirano s 20 dolara i 67 centi za uncu na
35 dolara za uncu.
Onda je proces ponovno krenuo kako je javnost licitacijom podigla vrijednost s 35 dolara po unci u
1971. penjući se sve do
850 dolara po unci 1980.
Lako pokrivajući goleme količine valute koje je SAD stvorila iz ničega, kada je Nixon uklonio sva ograničenja.
Zlato je opet pozvalo valutu van kontrole na odgovornost.
Vratimo se na citat Julius Paulusa o tome kako je vrijednost valute određena količinom umjesto sadržajem.
Jedan od najvećih ekonomskih
problema na kojem se čovječanstvo opetovano spotiče je da nismo bili u stanju kontrolirati količinu valute.
I to je jedan od razloga zašto je zlato uvijek bilo ulimativni novac. Na može ga se otisnuti i drži nas pod kontrolom.
Danas, smatram kako kriptovalute predstavljaju jako uzbudljiv razvoj i imaju ogromne
mogućnosti. Poanta je da vlade imaju dugu povijest u pokušaju da prevare zlato kroz umanjivanje vrijednosti ili
manipulaciju tržišta, ali stvar je u tome da zlato na kraju uvijek pobijedi.
Ovime se vraćamo na Rimljane koji su prošli kroz mnogo ciklusa obezvrijeđivanja valute za financiranje ratovanja,
potom inflacije koju je osjetila javnost, potom revalutacija valute, potom ponovno umanjivanje vrijedosti za potrošnju deficita na ratovanje
što rezultira još većom inflacijom. Ciklus se iznova ponavljao.
Oni koji su bili vlasnici zlata izvan službenog sustava očuvali su svoju kupovnu moć. Oni koji nisu
uvelike su patili. 270. godine prije Krista Car Aurelion je došao na vlast, rastopio je bezvrijedne kovanice i ponovno ih iskovao
tako da su sadržavale malu količinu srebra, samo 5%. Ovaj čin je donio novu vitalnost u Rim,
ali nažalost, bilo je to kratkog vijeka, pošto je svaka vlada popuštala iskušenju i trošila preko svojih mogućnosti.
Na kraju su ratovi financirani s ogromnim porezima na poduzeća i bogate
što je samo uzrokovalo zatvaranje mnogih suštinskih poduzeća. Što se vlada više miješala u ekonomiju, stvari su postale gore.
Vlada je počela pljenidbu privatne imovine pod prijetnjom sile kako bi napunila praznu državnu blagajnu.
Rim je klizio u propast.
Ovime dolazimo do Cara Dioklecijana.
Njegovi postupci su prvi zabilježeni primjer naredne skrivene tajne novca - upravljanje plaćama i cijenama ne uspijeva.
On je došao na vlast dok je inflacija bila na vrhuncu ali su njegovi odlučni postupci samo dolijevali ulje na vatru.
Zato što je ekonomija postajala gora i gora
Dioklecijan je stvorio mnogo odličnih vladinih riješenja. Stvorio je brojne projekte javnih radova,
zaposlio je brojne beskućnike i
nezaposlene. Oni su postali vojnici i vladini zaposlenici što je uzrokovalo
da trošenje deficita ode van kontrole.
Inflacija je bjesnila i postala je ono što je kasnije zabilježeno kao prva hiperinflacija.
Kako bi stavio infalciju pod kontrolu 301. godine poslije Krista
Dioklecijan je izdao svoj zloglasan Dekret o cijenama.
To je bio masivan svezak koji je sadržavao
liste svih plaća i cijena koje su ljudi smjeli naplaćivati za dobra i usluge.
I sve se prisilno provodilo pod prijetnjom smrću.
Tako se dogodilo da umjesto da riskiraš život kako bi prodao nešto s profitom i ostao u poslu
ljudi su jednostavno zatvorili poduzeća.
Umjesto da rade posao koji je bio naveden u Dekretu, koji je plaćao ispod nadnice potrebne za život
ljudi su odustajali od odabranih karijera i pokušali raditi nešto što nije navedeno u Dekretu.
Rezultat svega je bio da je Dikolecijan izdao zakon po kojem je svaki sin morao nastaviti očev posao
pod prijetnjom smrću.
Kada se vlada miješa u ekonomiju, ishod je uvijek isti.
Cijene postanu iskrivljene, to je uvijek velika opasnost jer cijene djeluju kao signal za ekonomiju.
Pokazuju proizvođačima i kupcima gdje leži prava vrijednost.
Ishod je uvijek
ekonomski metež, nestašice i crna tržišta.
Vidjeli smo što se dogodilo sa zlatom kada se Nixon počeo uplitati u ekonomiju
i sada se vratimo natrag i pogledajmo što se dogodilo kako je Dioklecijan počeo
sa svojim ogromnim miješanjem u ekonomiju.
Znamo da kada je Dioklecijan stvorio Dekret o cijenama da je cijena zlata bila 50.000
dinara po funti i također znamo
iz potvrda o transakcijama 50 godina kasnije da je cijena zlata porasla na 1.2 milijarde dinara po funti.
To je hiperinflacija od 42.400%
za razdoblje od 50 godina. To bi bilo slično kao da je zlato koštalo 35 dolara po unci
pred 50 godina a danas
bi jedna unca zlata koštala 1.5 miliona dolara. Još jedna analogija bi bila
prosječan obiteljski auto koji je koštao 2000 USD dolara pred 50 godina
a danas bi se takav prodavao za 85 miliona USD dolara.
Samo zamislite 85 miliona na vjetrobranskom staklu automobila na parkiralištu.
To je magnituda inflacije koju su ovi jadni ljudi trpili.
Upravljanje plaćama i cijenama
obrne ekonomiju i daje više moći vladi.
Što je upravljanje cijenama?
Cijene bi trebale prenositi informaciju. To čini tržišta, znanje i informacije.
Cijena će vam reći kako je nešto traženo tako da toga treba proizvesti više.
Ako je cijena niska, moguće da je proizvoda previše. Tako da cijena prenosi informaciju.
Posvetite svoje napore nečemu što ljudi žele ne nečemu što diktira birokrat. Kada je vlada uništila novac i
nominalne cijene su krenule prema gore
odgovor vlade je bio da su špekulanti ili trgovci pohlepni.
Kažu da su cijene previsoke.
Tako nastane crno tržište što šteti proizvodnji. Ideja da vlada može nadomjestiti
interakciju između ljudi na tražištu je apsurdna.
Uzorak propalih pokušaja upravljanja cijenama viđamo kroz povijest širom globusa.
Preskočimo naprijed 1.500 godina i vlade i dalje nisu naučile lekciju. Tijekom kaosa Francuske revolucije vlada je
pokušala upravljati plaćama i cijenama, poznato i kao zakon maksimuma koji se također primjenjivao pod prijetnjom smrću.
Valja primijetiti da kada se pokuša upravljati plaćama i cijenama
vlada uvijek pokušava odvratiti pažnju s problema kojeg je stvorila
sama, prebacujući fokus na poduzeća koja se označava kao pohlepne tvrdice ili nabijače cijena.
U stvarnosti većina su samo prosječni ljudi koji pokušavaju održati svoja poduzeća
čineći što mogu da bi se nosili s nestabilnom ponudom i potražnjom
stvorenom vladinim uplitanjem. Francuska nije bila izuzetak u prebacivanju krivice.
Za vrijeme zakona maksimuma mnogi nedužni ljudi su pogubljeni, došlo je do nestašica hrane i vladavine crnog tržišta sve dok
15 mjeseci kasnije
zakon nije opozvan zato jer nije funkcionirao i sva uskladištena energija vladinog uplitanja je oslobođena odjednom
što je dovelo do perioda kaosa i inflacije u Francuskoj.
Slažem se s Steve Forbesom da je ideja o upravljanju plaćama i cijenama apsolutno apsurdna.
Preskočimo unaprijed dodatnih 200 godina i vlada opet djeluje.
Mnogi ljudi ne znaju da je Nixonov govor iz 1971. uključivao i najavu zamrzavanja plaća i cijena u trajanju od 90 dana.
Sjedinjene Države su patile zbog velike inflacije zahvaljujući trošenju deficita. Za Vijetnamski rat srebro je izuzeto iz cirkulacije u
1965. što je svelo kovanice na bezvrijednu mješavinu osnovnih metala i papirnata valuta je uvelike proširena.
Zvuči li to poznato?
Slično kao Dioklecijan, Nixonova ekipa ekonomskih naučnika mislila je da mogu umanjiti inflaciju fiksiranjem plaća i cijena.
"Došlo je vrijeme za odlučne poteze koji će razbiti začaran krug rastućih cijena i troškova."
"Danas zapovijedam smrzavanje svih"
"cijena i plaća širom Sjedinjenih Država na rok od 90 dana."
"Radeći zajedno slomit ćemo inflaciju."
Pomislili bi da će ovi ljudi naučiti iz povijesti, ali neće.
Kako bi dobili ideju koliko su ljudi koji upravljaju ekonomijom izgubili dodir sa stvarnosti
poslušajte što je Nixonov savjetnik imao za reći o trajanju upravljanja.
"Očekujete li"
"kako će trebati više od 90 dana kako bi se slomila inflacija, kako je predsjednik rekao večeras, te"
"da će biti potrebno dodatno produljenje smrzavanja plaća i cijena."
"Ne bih znao... ne bih... mislim da se ne može kazati kako"
"će to sigurno trajati dulje."
"Donekle plovimo neistraženim morem, ali ovo"
"smatram da je razumna procjena potrebnog vremena."
21 mjesec poslije
Dan Rather:
"Očekuje se kako će Predsjednik Nixon 15 minuta govoriti on svojoj novoj ekonomskoj politici."
"Predsjednikovo obraćanje večeras dolazi kao odgovor na slijedeće činjenice, među ostalima."
"Rekordno visoke cijene zlata i brzo rastući troškovi života za većinu Amerikanaca. Indeks veleprodajnih cijena porastao je"
"2.1% tijekom mjeseca svibnja"
"Indeks industrijskih dobara je u posljednja tri mjeseca porastao po godišnjoj stopi od 15.9%,"
"najgore od Korejskog rata pred 30 godina."
"Sve ovo je dio teme predsjednikovog obraćanja večeras."
"Svaka Američka obitelj je suočena sa stvarnim problemom i pod pritiskom povišenih cijena."
"Odlučio sam da je došlo vrijeme za snažne i odlučne mjere ka riješavanju tog problema."
"Počev od ovog trenutka na dalje naređujem zamrzavanje cijena."
"Time će cijene ostati na nivou ne višem od onih koje su bile prvih osam dana lipnja."
"Odnositi će se na sve cijene koje plaćaju potrošači."
Kako je to govorio Albert Einstein?
Kakav bi to idiot ponavljao jedno te isto i očekivao drugačije rezultate svaki put?
I to je isti uzorak, događalo se opetovano, ciklus za ciklusom za ciklusom, i tako tisućama godina.
Zemlja se posuđivanjem dovede do bankrota.
Stori više novca kako bi pokušala otplatiti dug, cijene porastu, ljudi se pobune i cijeli sustav se raspadne.
I bojim se toga.
Zemlje se raspadnu zbog ovih stvari, ratuju zbog toga, pobune na ulicama,
svrgavanje vlasti. Ništa se ne može dobiti s inflacijom a sve se može izgubiti. I sve ćemo izgubiti.
Širom svijeta ljudi kao da ne razumiju da vladine intervencije uvijek pogoršavaju stvari.
Vlada manipulira. Svaki put kada pokušaš manipulirati nečime i pokušaš to kontrolirati s jedne strane
i ne dopuštaš da slobodna tržišta to sama izbalansiraju,
nešto nenadano brizne na drugoj strani.
Primjerice, "dot-com" mjehur je puknuo u
2000. Alan Greenspan je smanjio kamate kako bi se tržište dionica oporavilo i slučajno je stvorio mjehur s nekretninama
koji sada razara svijet.
Tijekom Prvog svjetskog rata strahovito su napuhali valutu.
Federalna rezerva je nastala početkom Prvog svjetskog rata.
Povećavali smo količinu valute preko obveznica kako bi
podržali valutu, uz zlato. Onda je došlo do
depresije u 1921. To je najveća pojedinačna
Deflacija koju su SAD ikada vidjele, veća je i od Velike depresije. Stezanje valute
je bilo ogromno. Razlog zašto nitko ne zna za depresiju iz 1921,
znaju samo za pad tržišta dionica iz 29. i Velike depresiju,
je zato što vlada nije požurila spasiti nas, Federalna rezerva nije pokušala nenadano smanjiti kamate na nulu,
nisu manipulirali slobodnim tržištem. Pustili su slobodno tržište da odradi svoje. Bilo je užasno godinu dana, bilo je bankrota i zatvaranja,
ljudi su izgubili domove i slično.
Ali bankroti i zatvaranje poduzeća
doveli su do pojave efikasnijih poduzeća koja su zauzela njihovo mjesto.
Kada netko izgubi dom, isti bude prodan nekome drugome i
da, bilo je užasno, ali ljudi koji su
izgubili sve su bili ljudi koji nisu bili u kontroli svojih financija ili
neefikasna poduzeća koja su i tako jedva preživljavala. Oni su propali,
ali zato što nam vlada nije pohitala u spas i zato što Federalna rezerva nije manipulirala ekonomijom slobodna su se tržišta oporavila.
Za 18 mjeseci to je bilo samo sjećanje.
Zapravo, 10 godina kasnije nitko se više toga nije niti sjećao, sjećanje je iščezlo.
Često citiraju Mark Twaina kako kaže da se povijest ne ponavlja
ali se rimuje. Kako ste vidjeli u ovoj epizodi, to zvuči ispravno.
Vjerojatno ćemo pokušati s kontrolom plaća i cijena u Sjedinjenim Državama negdje u budućnosti.
Pokušali su s time u vrijeme Dioklecijana i nije uspjelo. Uništili su ekonomiju i na kraju morali povući zakon.
Probali su i za vrijeme Francuske revolucije, nije uspjelo.
Uništili su ekonomiju i morali su opozvati zakon. Nixon je pokušao i nije uspjelo.
Uništio je ekonomiju i morali su opozvati zakon. Neće uspjeti niti idući puta kada pokušaju.
Ove stvari se stalno iznova ponavljaju.
Ponovno i ponovno se to događa, djelomice je uzrokovano četverogodišnjim izbornim ciklusom.
Svi se
političari brinu što će se dogoditi na njihovoj straži i samo guraju probleme na iduću vladajuću garnituru.
Nije im stalo što će se dogoditi u budućnosti. Stalo im je do onoga što se događa, tj. kako ih se pamti.
Tako da očekujem da se ovo dogodi u Sjedinjenim Državama uskoro.
Očekujem deflaciju, ali kada dođemo do velike inflacije ili hiperinflacije
možete biti sigurni da će pokušati ponoviti sve glupe pogreške
zato što političari ne čitaju monetarnu povijest.
Ovo je samo početak sličnosti između antičkog Rima i SADa. U idućoj epizodi
usredotočiti ćemo se na neke zapanjujuće detalje koje odzvanjaju kroz povijest do danas i
Vidjeti ćemo što budućnost sprema za Sjedinjene Države ako nastavimo ovim putem kojim su mnoga društva pošla prije nas.
Click on any text or timestamp to jump to that moment in the video
Share:
Most transcripts ready in under 5 seconds
One-Click Copy125+ LanguagesSearch ContentJump to Timestamps
Paste YouTube URL
Enter any YouTube video link to get the full transcript
Transcript Extraction Form
Most transcripts ready in under 5 seconds
Get Our Chrome Extension
Get transcripts instantly without leaving YouTube. Install our Chrome extension for one-click access to any video's transcript directly on the watch page.
